U četvrtak, 19. rujna u 19 sati, u Velikoj vijećnici Grada Labina Društvo povjesničara umjetnosti Rijeka predstavit će knjigu likovnih eseja povjesničarke umjetnosti Branke Arh pod nazivom “Sabiranja” izdanu 2024. Za prvu javnu promociju autorica je odabrala Labin. Knjigu će predstaviti: dr. sc. Berislav Valušek, predsjednik DPU Rijeka, mr. sc. Ervin Dubrović, recenzent, Gorka Ostojić Cvajner, povjesničarka umjetnosti i Branka Arh, autorica. Recenzije su pisali dr. sc. Iva Körbler i mr. sc. Ervin Dubrović. Nakladnik je Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke, za nakladnika Berislav Valušek. Lekturu i korekturu potpisuje Gordana Ožbolt, a grafičko oblikovanje Vesna Rožman.
U uvodnom tekstu autorica je napisala: Pred čitateljem je knjiga koja okuplja četrdeset i jednog umjetnika novije hrvatske likovne umjetnosti, ali nije ni povijest ni pregled. Samo sabire neke poglede unatrag i osvrtanja za sobom. Poznavajući umjetnike i prateći njihovu umjetnost tijekom tridesetak godina, prevodeći njihovu sliku ili skulpturu u medij riječi, željela sam da svaki umjetnik pojedinačno teče kroz riječ, a da svi zajedno kroz stranice ove knjige na najbolji mogući način odražavaju jedan segment naše umjetničke stvarnosti. Još i ovo: željela sam zadržati sjećanje na njih i barem malo usporiti neumitnu brzinu zaboravljanja.
Veliki dio knjige predstavlja autoričine poglede na labinsku i istarsku likovnu scenu pa su u njoj okupljeni: Emil Bobanović Ćolić (Dosluh sa suvremenošću), Mate Čvrljak (Portretist i autoportretist), Josip Diminić (Oblici i boje zavičajnosti), Eugen Kokot (Pragovor tla), Jasna Maretić (Čitanje prirode), Zdravko Milić (Intermedijske likovne priče), Karlo Paliska (Grafija tjeskobe), Renato Percan (Iskustvo vremena u mitskom i zavičajnom prostoru), Sanja Švrljuga Milić (Intrigantna, provokativna, senzacionalna). I uz njih, istarski umjetnici (Pula, Poreč, Buje): Antun Motika (Fascinacija svjetlom), Emil Benčić (Majstorstvo, ljepota i šarm), Hari Ivančić (Na oranicama zavičajnosti).
Tekstovi nisu poredani po strogoj kronologiji, već po medijskim i nekim stilskim priklonima umjetnika. Kronološki pristup zadržan je samo unutar grupiranih cjelina: Intimistička ozračja, Strukturiranje krajolika, Uz boju i gestu, Prema nadrealizmu, Prostorne opservacije, Različite percepcije stvarnosti, U svjetlu postmoderne, Nove interakcije u umjetničkoj grafici, Dodiri zemlje i vatre.
Branka Arh je u Labinu djelovala od 1998.: bila je kustosica 22 izložbe Labinskog uzleta likovnosti, u Muzeju grada priredila je 7 izložaba umjetničkih fotografija, u Gradskoj galeriji predstavila je eminentne hrvatske likovne umjetnike (Vilima Svečnjaka, Nives Kavurić-Kurtović, Đuru Sedera, Edu Murtića, Zlatka Pricu, Branka Ružića, Josipa Diminića, Tomu Gerića, Baneta Milenkovića, Maju S. Franković), autorica je monografije LUL-a povodom 20. obljetnice ove labinske likovne manifestacije, bila je članicom Stručnog savjeta MKS-a, priredila je niz izložaba labinskih umjetnika izvan Labina (u Galeriji Arh u Rijeci, u Galeriji Kortil u Rijeci, u Gradskoj galeriji Crikvenica, u galeriji Decumanus u Krku, u galeriji Turnac u Novom Vinodolskom).
Pozornost privlači i elegantno grafičko oblikovanje knjige vrsne riječke dizajnerice akademske kiparice Vesne Rožman: sve u crno-bijelim tonovima, diskretno, nenametljivo, ozbiljno, istodobno zaigrano točkastim intervencijama.
Iz recenzije mr. sc. Ervina Dubrovića:
Ova knjiga nije ni sinteza, ni leksikon umjetnika, ni odmjereni i suhoparni priručnik nego likovna kronika napisana načinom koji ujedinjuje stručni jezik i pjesnički stil. Branka Arh poduhvatila se posla koji zadaje muku svim kritičarima koji znaju da im je posao rizičan i da im je publika skučena. Rizik je uvijek isti - mogućnost da pogodi ili promaši, da pojedini umjetnički opus bude uvjerljivije predstavljen od drugoga prema kojemu kritičar ima manje sklonosti. No, to je tako sa svim stvarima na svijetu o kojima se promišlja i koje se želi protumačiti ili prenijeti onima koji možda nemaju ni jednako zanimanje ni isti senzibilitet. Smisao ove knjige Branke Arh, autorice brojnih umjetničkih monografija, knjiga pjesama i eseja o umjetnicima, leži ponajprije u njezinom dubokom uvjerenju o potrebi da očuva uspomenu na desetine umjetnika i na njihovo djelo te da barem donekle otkloni zaborav.
Znamo li da je likovna kritičarka Branka Arh ujedno i uspješna, priznata i nagrađivana pjesnikinja s naročitim osjećajem za jezik, onda nam se bolje razjašnjava i njezin pristup. Njezino pisanje nije suhoparno i pedantno, ali nije ni neprecizno i proizvoljno. Prenošenjem iz medija u medij, opisivanje i tumačenje likovnih umjetnosti uvijek neminovno gubi dio izvornih sadržaja i vjerodostojnosti, ali zato s druge strane kreira novo stvaralačko djelo koje nastoji razjasniti, istaknuti, poučiti, staviti u kontekst i zagovarati pojedina djela i pojedine opuse.
Iz recenzije dr. sc. Ive Körbler:
Širina njezinog pristupa – koji se ne zadržava isključivo na trendovski razvikanim umjetnicima – pokazuje kako ju zanima dublja razina otkrivanja motivacije kod pojedinih umjetnika, pri čemu ne bježi i od primijenjene umjetnosti. Ne skriva osobne preferencije i ukus, ali pri tomu zadržava najvišu razinu fenomenološke, stilske i komparativne analize. Nedvojbeno ju zanimaju umjetnici koji i sami načinju ili „vole provokativne teme što otvaraju poglede, šire vidike i prostore“ (Arh), u svakom simboličko-metaforičkom smislu. U svojim sakupljenim odabirima Branka Arh iskazuje fleksibilnost prema drugačijem i atipičnom, zalažući se i za umjetnike za koje nema tko napraviti prostor jer možda baš u određenom desetljeću nisu bili u trendu ili se nisu bavili ideološki obojanom umjetnošću. Umjetnicima kojima je posvetila više tekstova i predgovora bez dileme su to svojim djelom zaslužili, što „inverznom“ analizom otkriva i kako Branka Arh posjeduje radar za uočavanje bitnih fenomena novije hrvatske umjetnosti. Ona ne inzistira na obrani osrednjeg ili problematičnog, niti u knjigu unosi opuse koji nisu izdržali teret vremena. S druge strane, i u izostanku nekih imena vidjet ćemo također autoričin statement i poruku, ali ona nije nesmiljena i radikalna.
