Na današnji dan 1921. godine labinski su rudari podigli ustanak protiv nepravde, nasilja i sve snažnijeg fašističkog pritiska. Pobuna, poznata pod geslom „Kova je naša“, smatra se prvim organiziranim antifašističkim ustankom u Europi.
Do ustanka je došlo nakon napada fašističkih skupina na sindikalnog vođu Giovanni Pippan, što je potaknulo opći štrajk i preuzimanje uprave nad rudnicima. Rudari su organizirali samoupravu i uspostavili svojevrsnu rudarsku republiku koja je trajala od 2. ožujka do 8. travnja 1921. godine. Ustanak je na kraju ugušila talijanska vojska.
Iako kratkoga trajanja, Labinska republika ostala je snažan simbol borbe protiv društvene nepravde i rastućeg fašizma u tadašnjoj Italiji pod vodstvom Benito Mussolini.
Obilježavanje je započelo u jutarnjim satima polaganjem vijenaca na Gradskom groblju Labin te kod biste Ivana Pipana, nakon čega je održana komemoracija na Krvovoj placi, a vijenci su položeni i na spomen-obilježju na Štrmcu.
Komemoraciji su prisustvovali predstavnici lokalne i regionalne vlasti, bivši rudari, predstavnici udruga i civilnog društva, čelnici općina Labinštine te brojni građani.
Zamjenik gradonačelnika Goran Vlačić u svom je obraćanju istaknuo kako Labinska republika predstavlja trajni simbol zajedništva i solidarnosti.
„Labinska republika ostala je zapamćena kao jedan od prvih organiziranih otpora fašizmu u Europi, snažan izraz hrabrosti i solidarnosti naših rudara. Rudarstvo, koje je desetljećima oblikovalo život i razvoj ovoga kraja, temelj je identiteta Labina – identiteta rada, zajedništva i dostojanstva“.
Opravdao je izostanak gradonačelnika koji se danas nalazi u Zagrebu na potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Mine Story, u okviru programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija – Hrvatska.
Naglasio je kako simbolika potpisivanja ugovora upravo na dan obilježavanja Labinske republike dodatno potvrđuje povezanost prošlosti i budućnosti.
„Grad Labin danas osigurava nova europska sredstva za očuvanje i suvremenu interpretaciju naše rudarske baštine. Ta simbolika govori sama za sebe.“
Govoreći o razvojnim planovima, Vlačić je najavio i projekt obnove rudarskog kupatila koje bi trebalo postati suvremeni HUB – prostor susreta, kreativnosti i novih prilika.
„Naša je odgovornost da nasljeđe rudara ne ostane zamrznuto u vremenu, već da postane pokretač razvoja, održivog turizma i novih gospodarskih prilika“, zaključio je Vlačić.
Istarski župan Boris Miletić podsjetio je na društveni i povijesni kontekst u kojem je nastala Labinska republika:
„Vjerujem da itekako već znate što je bila Labinska republika, ali siguran sam da ste mogli razumjeti kako se živjelo i zašto su se rudari pobunili.“
Naglasio je kako je osjećaj za pravdu duboko ukorijenjen u identitetu Istre:„U našoj Istri osjećaj za pravicu postojao je još od početka 20. stoljeća. Istarski je čovjek znao što je pravda i uvijek se znao svrstati na pravu stranu.“
Govoreći o teškim uvjetima rada rudara, Miletić je istaknuo: „Rudari se ne bi pobunili jer se nisu bojali rada, da uvjeti rada nisu bili tako loši i da nadnice nisu bile tako niske.“
Podsjetio je i na rudarsku tragediju iz 1940. godine u kojoj je u eksploziji ugljene prašine poginulo 186 rudara, naglasivši važnost očuvanja sjećanja: „Mislim da se s ponosom trebamo sjećati tih trenutaka i zato vam želim čestitati ponosan Dan Labinske republike.“
U ovoj značajnoj i svečanoj obljetnici sudjelovali su učenici Osnovne škole Ivo Lola Ribar, Područnog odjeljenja Vinež. Program je moderirala Loredana Ružić Modrušan, dok je o povijesnim činjenicama govorila profesorica Eva Melegi Matković. Prigodne skladbe interpretirao je maestro Franko Ružić.
Obilježavanje 105. obljetnice još je jednom potvrdilo kako Labinska republika nije samo povijesni događaj, već trajna vrijednosna poruka o hrabrosti, zajedništvu i dostojanstvu rada – nasljeđe koje i danas oblikuje identitet Labinštine i njezin razvojni put.
